Kriminalistika danas, iznimno ima nacionalni karakter, jer univerzalnost njezinih znanstvenih temelja i načela, njene komparativne i povijesne metode uvijek joj daju opće značenje i međunarodne i univerzalne značajke. Kriminalistika djeluje s pozicije svoje znanstvene neovisnosti i kritičnosti i sagledavanja svih komparativnih podataka i znanstvenih spoznaja, koje nisu ovisne o konkretnim prilikama u određenoj zemlji. Zbog toga je Kriminalistika internacionalna, univerzalna i optimalno slobodna u prosuđivanju. Zbog navedenog pravila Kriminalistike se u različitim zemljama neznatno razlikuju.

Opći predmet znanstvene spoznaje Kriminalistike je kriminalitet shvaćen u kolokvijalnom smislu te riječi. Posebni predmet (objekt) znanstvene spoznaje represivne Kriminalistike su kazneni događaji i/ili kaznena djela. Predmet znanstvene spoznaje preventivne Kriminalistike je razvijanje pravila o djelovanju ante delictum za sprječavanje zločina.

Zadaće Kriminalistike jesu sustavna istraživanja o njenom predmetu. Kriminalistika kao praksa ima zadaću optimiranja djelatnosti istraživanja kaznenih djela. Pri tome je usmjerena na podatke, obavijesti, izvore, načine, sredstva i uvjete prikupljanja saznanja od interesa, dakle, na gnoseološko informacijske sadržaje.

Znanstvena djelatnost Kriminalistike determinirana je njezinim ciljem, a to je suzbijanje kriminaliteta. U ostvarivanju tog cilja veliku ulogu igraju kriminalističke metode istraživanja i dokazivanja. Otkrivanje i istraživanje činjenica u svezi s kaznenim djelom mora se odvijati po pravilima Kriminalistike lege artis. Kriminalistika kao i svaka druga znanost, primjenjuje opće znanstvene metode prilagođene vlastitim potrebama, kao i svoje vlastite metode, specijalne kriminalističke metode. To su specifične znanstvene metode imanentne samo Kriminalistici. One su u uskoj svezi s posebnim predmetom istraživanja Kriminalistike, a to je kriminalitet.

Visoka škola „Logos centar“ u Mostaru organizira prvi (I) ciklus studija u trogodišnjem i četverogodišnjem trajanju i to, studijski program: Sigurnosne studije, studijski smjer: Kriminalistika.

Znanstveni ciljevi preddiplomskog studija „Kriminalistika“ su da se studenti upoznaju sa novim teorijskim i iskustvenim dostignućima, uz dostignuća i u području drugih znanosti i disciplina, na koje se Nastavni plan i program naslanja i ostvaruje teorijsku i metodološku korenspodenciju, te daje relevantan obol u razumijevanju etiologije i određenja kategorija i problema koje zahvaćaju i ispunjavaju znanstven okvir naznačenog studija.

Naziv preddiplomskog studija, predstavlja okvir koji polaznicima osigurava znanstvene premise sa egzaktnim objašnjenjem fenomena sigurnosnih izazova, odnosno, spoj znanstveno-edukativnog sa naučnoistraživačkim aspektima.

Realizacijom znanstvenih ciljeva, ostvaruju se i relevantni društveni ciljevi, koji treba da daju važan obol u daljnjoj nadgradnji polaznika koji pohađaju preddiplomski studij. Dakle, ovaj studij predstavlja važan iskorak i znanstveno-iskustveni putokaz, u eliminiranju praznina u razvoju i obrazovanju visokospecijaliziranih kadrova, za naučna istraživanja iz oblasti sigurnosti. Također, kriminalisti imaju znanja za obavljanje najsloženijih sigurnosnim poslova u državnom sektoru, kao na primjer: Ministarstvo sigurnosti BiH, Agencija za istrage i zaštitu - SIPA-a, Granična policija BiH, Agencija za strance, Agencija za forenziku, Agencija za podršku, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, Uprava za indirektno oporezivanje – UIO, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH – OSA BiH, entitetski MUP-vi (MUP RS i MUP FBIH), i dr, te u privatnom sektoru (zaštitarske agencije, detektivske agencije i dr). U državnom i privatnom sektoru kriminalisti mogu svojim usvojenim znanjima pomoći na efikasnijem i efektivnijem suprostavljanju i sprečavanju suvremenih oblika kriminaliteta.

Prema tome, politika obrazovanja na znanstvenim osnovama, kroz naznačeni preddiplomski studij, implicira znanstveni aktivitet na metodološkoj i znanstveno-praktičnoj pripremi na efikasnijem postavljanju prema problemima sigurnosnog karaktera, koji na direktan ili indirektan način opterećuje današnji sigurnosni ambijent.

Ideju o uvođenju studijskog smjera Kriminalistika treba gledati isključivo kao težnju osnivača da se učini kvalitetno novi iskorak u razvoju u pravcu što boljeg i potpunijeg zadovoljavanja potreba društvene zajednice za odgovarajućim profilom kadrova koje se već sada sve jasnije uočavaju i nameću kako u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu, tako i u županijama/kantonima u okruženju, odnosno ostalim dijelovima BiH.

Da bi se jedno društvo moglo uspješno boriti protiv ovih negativnih sigurnosnih pojava, mora imati odgovarajući stručno osposobljeni kadar iz područja sigurnosti koji će se moći uspješno nositi s problemima s kojima se Bosna i Hercegovina susreće. Trenutno Bosna i Hercegovina ima izražen deficit sa kvalificiranim kadrovima kao što je profil kriminalista.

I. Preddiplomski studij Sigurnosnih studija, studijski smjer: Kriminalistika traje, tri akademske godine (6 semestara), po završetku studija, diplomant stječe ukupno 180 ECTS bodova.

II Preddiplomski studij Sigurnosnih studija, studijski smjer: Kriminalistika traje, četiri akademske godine (8 semestara), po završetku studija, diplomant stječe ukupno 240 ECTS bodova.

Nastavni plan i program (6 semestara, trogodišnji studij)

Nastavni plan i program (8 semestara, četverogodišnji studij)

Nakon završetka preddiplomskog studija koji traje, tri akademske godine (6 semestara), po završetku studija, diplomant stječe ukupno 180 ECTS bodova i stručni naziv: Prvostupnik kriminalistike

Nakon završetka preddiplomskog studija koji traje, četiri akademske godine (8 semestara), po završetku studija, diplomant stječe ukupno 240 ECTS bodova i stručni naziv: Bachelor kriminalistike

Stručni nazivi biti će usklađeni sa Zakonom o stručnim nazivima nakon njegovog donošenja.

Status studenta preddiplomskog studija, Sigurnosnih studija, studijski smjer Kriminalistika na Visokoj školi "Logos centar” u Mostaru stječe se upisom u odgovarajuću godinu studija na. Upis se vrši na temelju javnog natječaja.

Pravo učešća na natječaj imaju osobe sa završenom cetverogodisnjom srednjom školom u BiH, koje su psihofizički sposobne za svladavanje nastavnog sadržaja, kao i strani državljani i osobe bez državljanstva sa završenom srednjom školom u inozemstvu, nakon izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedočanstava o završenom srednjem obrazovanju u inozemstvu.

Strani državljani i osobe bez državljanstva upisuju se na Visoku školu "Logos centar” u Mostaru pod istim uvjetima kao i državljani BiH ako međunarodnim konvencijama i ugovorima nije drugačije određeno.

Postupak upisa
Postupak upisa provodi se za sve pristupnike koji su u rokovima propisanim javnim natječajem za upis studenata ispunili Zahtjev za upis korištenjem Internet obrasca ili osobno u pisanoj formi popunili Upisni list, Zahtjev za upis, predali svu potrebnu dokumentaciju i uplatili trošak upisnih materijala, te I prvu ratu troškova studija.

Dokumenti potrebni za upis na preddiplomski studij

Visoka škola "Logos centar” u Mostaru izvodi studij koji se financira isključivo iz vlastitih izvora ove ustanove. Za akademsku godinu 2013./2014. svi studenti s preddiplomskog studija Sigurnosnih studija, studijski smjer Kriminalistika troškove studija za jedan semestar u ukupnom iznosu 2.245,00 KM Studenti kojima troškove studiranja plaća poslodavac, dužni su prilikom upisa priložiti potvrdu ili odluku o plaćanju studija od strane poslodavca, a uplata troškova studija vrši se prema ispostavljenom računu, dinamikom u dogovoru s poslodavcem.

Omogućeno je plaćanje troškova studija u najviše deset (10) rata s tim da izlazak na ispite iz I. semestra akademske godine u koju su upisani imaju pravo studenti, koji su pored obveza utvrđenih nastavnim planom I programom izmirili minimalno tri rate troškova studija za tekuću akademsku godinu ili 50% ukupnih troškova studija.

Prva rata troškova studija u u najmanjem iznosu od 520,00 KM uplaćuje se prilikom upisa, a ostatak se uplaćuje u najviše pet jednakih rata, dinamikom plaćanja kako je navedeno u prethodnom stavku.

Troškovi studija obuhvaćaju:
- predavanja i vježbe /seminare prema unaprijed utvrđenom nastavnom planu i programu,
- kolokvije i testove za pojedine predmete prema unaprijed utvrđenom programu,
- uporabu nastavne i prezentacijske opreme (računala, video, projektori, grafoskopi i sl.)
- nastavni materijal (sažetci predavanja, skripte, slajdove predavanja, zadatke za vježbu i sl.),
- uporabu računala u kabinetu informatike i ostale nastavne opreme,
- troškove upisa i vođenja administracije studenata tijekom studija,
- uporabu multi-medijskog centra Visoke škole "Logos centar” Mostar,
- dopunsku nastavu u posebnim slučajevima, a na temelju odluke direktora.

U troškove studija ne ulaze: - vježbenice, bilježnice i ostali slični pribor
- komisijske ispite,
- dopunsku nastavu u slučaju da za njom postoji potreba uzrokovana neopravdanim razlozima (nemar studenata, neopravdani izostanci i sl.),
- naknade šteta koje je student namjerno ili zbog nemara uzrokovao,
- osiguranje od nesretnih slučajeva, osim ako nije posebno ugovoreno.